Antidepresivi
Antidepresivi su lijekovi koji se propisuju u liječenju primarno depresivnih poremećaja. Primjenjuju se i kod fobija koje prati depresivni poremećaj, pretežno socijalne fobije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, anoreksije, bulimije, paničnog poremećaja...
Skupine antidepresiva:
Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina:
Ovi antidepresivi neselektivno blokiraju ponovnu pohranu neurotransmitora noradrenalina, serotonina i dopamina te tako povećavaju njihovu koncentraciju na spojevima živčanih stanica. Njihove najčešće nuspojave posljedica su utjecaja na sustav neurotransmitora acetilkolina (tzv. antikolinergičke nuspojave): suhoća usta, zamućenje vida, otežano mokrenje, zatvor, pogoršanje glaukoma, mentalna konfuzija. Također mogu izazvati poremećaj rada srca pa je u bolesnika koji ih uzimaju uputno kontrolirati EKG. U kliničkoj uporabi su dulje od 40 godina i njihova je djelotvornost pouzdano dokazana. U ovu skupinu ubrajaju se lijekovi kao sto su klomipramin, maprotilin, imipramin, amitriptilin i drugi.
Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI):
Ovi antidepresivi selektivno blokiraju ponovnu pohranu serotonina, a na druge neurotransmitorske sustave djeluju slabo ili ne djeluju uopće. Ova skupina lijekova nastala je na temelju poznavanja biokemijskog mehanizma djelovanja starijih antidepresiva i ciljano je dizajnirana kako bi se dobilo djelovanje isključivo na serotoninski sustav. Njihova selektivnost za serotoninski sustav i slabo izražen ili nikakav učinak na druge prijenosničke sustave u mozgu razlog su njihovoj dobroj podnošljivosti. U ovu skupinu lijekova ubrajaju se paroksetin, sertralin, citalopram, fluoksetin i fluvoksamin. Radi se o djelotvornim i sigurnim antidepresivima koji se sve više preporučuju kao antidepresivi prvog izbora.
Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI):
Antidepresivi iz ove skupine blokiraju enzim monoaminooksidazu (MAO) koji razgradjuje neurotransmitore. Posljedica je povećanje koncentracije neurotransmitora u mozgu. Prva generacija ovih lijekova može imati opasne nuspojave. Istovremenim uzimanjem tih lijekova i hrane koja sadrži mnogo tvari zvane tiramin (primjerice fermentirani sirevi i pivo) može nastati iznenadni, smrtonosni porast krvnog tlaka.
Selektivni inhibitori monoaminooksidaze tipa A:
Prvu generaciju inhibitora monoaminooksidaze danas su zamijenili reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze tipa A, kao što je moklobemid. To su sigurni lijekovi, dobre podnošljivosti, a pri uzimanju nije potrebna dijeta.
Ostali antidepresivi
Na našem i svjetskom tržištu lijekova postoje i brojni drugi antidepresivi, različitih mehanizama djelovanja.
Dualni serotoninski antidepresivi:
Djeluju kao antagonisti serotoninskih receptora tipa 2 i kao slabi selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Predstavnici su trazodon i nefazodon.
Dualni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina:
Predstavnik je venlafaksin, antidepresiv s brzim nastupom učinka i s dobrom podnošljivošću čak i tijekom dugotrajne primjene.
Selektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina:
Predstavnik je reboksetin.
Pojačivaci ponovne pohrane serotonina:
Predstavnik je tianeptin.
Inhibitor ponovne pohrane noradrenalina i dopamina:
Predstavnik je bupropion.
Noradrenergicki i specificni serotonergicki antidepresiv:
Predstavnik je mirtazapin.
Reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze (RIMA):
Predstavnik je moklobemid.
Farmacetuska industrija i lijekovi
(prema knjizi "Selling Sickness", R. Moynihan, A. Cassels)
Neki ugledni psihijatri poput Loren Moshera upozoravali su da su faramceutske kompanije u potpunosti kupile psihijatriju namećući pshijatrima preferirane lijekove, odnosno lijekove prvog izbora.
Bivajući zgrožen spoznajom o povezanosti liječnika i proizvođača lijekova, sada već pokojni Mosher, demonstrativno je napustio Amerčku psihijatrijsku udrugu (APA). Reče da ne želi biti puka marioneta proizvođača lijekova.
Nakon Moshera, pozornost javnosti privukao je i ugledni britanski znanstvenik David Healy sa Wales sveučilišta. Healy je bio specijalist za povijest psihofarmaka, klinički psihić, te povremeni konzultant nekoliko farmaceutskih kompanija. Healy posljednjih godina svog života istupa kao vodeći kritičar načina na koji marketing oblikuje percepciju bolesti.
Ne osporavajući važnu ulogu bioloških faktora poput serotonina u nastanku depre, smatra kako je ta (serotoninska) teorija preuveličana ne bi li potpomogla prodaju SSRI antidepresiva. Healy navodi da ukoliko netko ima ozbiljne probleme, propisivanjem antidepresiva može mu se spasiti život, karijera, brak... No, ukoliko su to samo blaži, prolazni problemi, a pretvori ga se u psihijatrijskog bolesnika ovisnog o lijekovima, ishod je koban.
Healy je bio u centru pozornosti (točnije skandala) kada je prihvatio ponudu za mjesto profesora i voditelja Centra za ovisnosti i mentalno zdravlje na Sveučilištu Toronto a ovo povuklo ponudu nakon par mjeseci. Ispostavilo se da je baš u to vrijeme farmaceutska kompanija Eli Lilly (proizvođač Prozaca) donirala tom Centru za ovisnosti i mentalno zdravlje preko milju i po dolara. Helay je bio jedan od najglasnijih kritičara Prozaca te je posebno upozoravao na opasnosti prepisavanja takvih lijekova djeci i tinejdžerima (koji ionako prolaze kroz burno razdoblje a lijekove, ako uopće, bi trebalo propisivati s oprezom). On tvrdi da ti lijekovi mogu povećati agresivnost i sklonost suicidu kod tinejdžera.
Cijeli je slučaj završio na sudu. Nebitno je, no, napomenuti ipak valja da je Healyu javno pružilo podršku, ni manje ni više nego 27 istaknutih znanstvenika, od kojih se dvojca diče nobelovom nagradom.
Nema sumnje da antidepresivi mogu pomoći bolesnim ljudima no zdravim ljudima koji trenutno prolaze kroz burnije razdoblje te imaju prolazne, uobičajene, svakodnevne tegobe, antidpresivi mogu nanijeti puno štete i ni malo koristi.
GalaxoSmithKline, prozvođač Seroxata na kojemu je godišnje zarađivao oko 3 mlrd. dolara, propustio je '98. godine objaviti studiju koja je pokazivala da je Seroxat kod djece i adolescenata povezan sa rizikom od sucida. FDA je znala za tu studiju ali su ju svejedno godinu dana zataškavali. (Food and Drug Administration, američka udruga za hranu i lijekove – to su gadovi koji imaju ključnu riječ u odlučivanju šta je legalno a što nije, a isto su tako odgovorni za širenje GMO-a (*) kao neškodljivog)
Već je rečeno da antidepresivi mogu pomoći onima koji imaju stvarne, biološke poremećaje u kemiji mozga. Onima koji ih nemaju, samo stvara dodatne probleme.
Antidepresivi stvaraju ovisnost duljom upotrebom. Nema antidepresiva kojega ne prati upozorenje da se ne smije naglo prestati upotrebljavati. Takav tip ovisnosti nije isti kao kod opijata, niti je apstinencijski sindrom isti, no, svejedno imaju sličnosti. Bitna razlika, prema navodima ljudi koji su nakon višegodišnje upotrebe igrom slučaja ostali bez doze na neko vrijeme, je izostanak bolova kod naglog prestanka uzimanja antidepresiva, ostalo je manje-više isto: nervoza, depresija, "autoelektroškovi mozga"...
Osobno ne vidim pretjeranu svrhu kod uzimanja antidepresiva u ovisnosti, imaju smisla samo ako je primarni problem koji je doveo do ovisnosti depresija. Ovisnici preferiraju endorfinski rush, ne serotoniski, i dužom upotrebom opijata su malo izmijenili taj sustav u mozgu. Čemu antiderepsivi kada opijati, neusporedivo kvalitenije mogu "popraviti", odnosno stabilizirati, taj sustav?!
Dajte nam održavanje opijatima, pravim, čistim i prirodnim, a kad već serete protiv legalizacije, ograničite upotrebu na dugogodišnje ovisnike!!! Svoju djecu spašavajte od zla narkomanije odgojem a ne tlačenjem onih koji imaju pravo na medicinsku pomoć! Licemjeri...
Genetically modified organism; Genetski modificirani organizam. Nazad
|
DROGE - INFO
RUBRIKE
